Ngā pakanga o Aotearoa Pouaka Petihana

Hei whakataki

He mea rīrā tēnei pouaka iti, māhaki nei i te hītori o Aotearoa. Koia nei tētahi o ngā pouaka petihana e whā i hangaia hei pupuri i ngā waitohu i neke atu i te 12,000 e tautoko ana i tētahi petihana kia whakatūria he rā whakamaumaharatanga ā-motu ki Ngā Pakanga Whenua o Aotearoa. I whakarewaina te petihana e ētahi tauira o Te Kura Tuarua o Ōtorohanga, arā, e Waimārama Anderson rāua ko Leah Bell i te tau 2014 i muri i tētahi haerenga ā-kura ki ētahi wāhi tāpua i te wā kāinga e whai pānga ana ki Ngā Pakanga o Aotearoa me te rongonga tuatahi i ngā kōrero a ngā kaumātua mō ngā āhuatanga i pā ki ngā wāhi pēnei me Ōrākau rāua ko Rangiaowhia i te wā o ngā pakanga. Ka huritao a Leah ki ōna whakaaro i taua wā, “He aha tātou e kore nei e ako mō tēnei? Ka nui hoki te whakahirahira, me te pātata ki a mātou.  He tokomaha hoki ngā tauira o tō mātou kura he uri nō rātou i whawhai i Ōrākau, i pūrere rānei i Rangiaowhia. He nui kē atu te whaipānga o ēnei kaupapa i ngā mea e ako nei mātou ki te akomanga tikanga ā-iwi.” Nā te tautoko me te akiaki a ngā hoa tauira me ngā kaiako, ngā whānau, ngā kaumātua me te hapori whānui anō hoki i tata te rua tau a Leah rāua ko Waimārama e huri haere ana i te motu, hei kohikohi waitohu mō te petihana.

E toru o ngā pouaka petihana e whā Ii hangaia e tētahie tauira toi o Ōtorohanga College, e Kiana Ormsby nōna e 15 tau te pakeke. Hangaia ai I ētahi rawatoi māmā i hokona i te toa rua tāra. I whakarapahia atu e Kiana he whāriki ki te taupoki o te pouaka pepa mārō, ka whakarākei ai ki te tukutuku Poutama hei tohu i te nanaiore ki te mōhiotanga me te mātauranga. “Tē taea e tātou te koke whakamua ki te kore tātou e mōhio ki tō tātou hītori.” tā Kiana whakamārama. “Hei tohu i te wā hipa, te wā tū me te wā heke.” I whakarākeihia te pouaka rākau tuawhā e te pāpā o Kiana, e Daniel Ormsby, ko ia hoki tētahi ringatoi.

I te mutunga o te tau 2015 i hoatu ngā pouaka me ōna waitohu ki te Whare Pāremata. Nā te petihana, i te tau 2018 i whakatūria ai he rangi whakamaumahara ā-tau ki Ngā Pākanga Whenua o Aotearoa, e mōhiotia nei ko He Rā Maumahara. Ka mutu, i te tau 2023 i whakatakingia ai Te Takanga o Te Wā te marautanga hītori o Aotearoa ki roto i ngā kura.

Whakaata ai tēnei pouaka kau, i hangaia rā i te akomanga i tētahi wā mīharo i mahi ngātahi ai ngā tauira kura me ō rātou hapori. Miramira ai te petihana i te take nui me mōhio, me mārama hoki a Aotearoa ki ōna anō hītori, inā koa ngā hītori e pā ana ki ngā Pakanga o Aotearoa nei, tae atu ki ngā tukunga iho whakatupuranga rau, moroki hoki mō ngā hapori huakāinga, engari kāhore tonu e mōhiotia ana e te nuinga o Aotearoa.

He tuhinga nā Lucy Mackintosh.

Pūmatawai ahu-toru

Hei tīmata: pāwhiria te pātene tīmata. Nuku haere. Pāwhiri mauī + tō, tō mati tahi (pā). Topa atu: pāwhirirua te tauira, panuku haere, tuakini (pā). Kaurori whakataha: pāwhiri matau + tō, tō mati rua (pā).

Hei tīmata: pāwhiria te pātene tīmata. Nuku haere. Pāwhiri mauī + tō, tō mati tahi (pā). Topa atu: pāwhirirua te tauira, panuku haere, tuakini (pā). Kaurori whakataha: pāwhiri matau + tō, tō mati rua (pā).

Ngā ata

Ngā ataata

I kōrero ngā tauira o mua o Ōtorohanga College, a Leah Bell rāua ko Kiana Orsmby ki a Linda Campbell  (kaiako o mua ki Ōtorohanga College) rāua ko Lucy Mackintosh (Kairangahau Matua, Tāmaki Paenga Hira) mō ō rāua wheako whakahaere i te petihana.

I kōrerohia te hirahiratanga o te pouaka petihana e ngā kaimahi o Tāmaki Paenga Hira e Lucy Mackintosh, e Kahutoi Te Kanawa, e Nigel Borell, e Gabriel Tongaawhikau, e Tangimai Fitzgerald anō hoki. 

Mōhiohio taonga

Pouaka pepa māro me te taupoki i whakarākeitia ki te tukutuku poutama.

Pouaka petihana, mō te rā whakamahara ā-motu ki Ngā Pakanga Whenua o Aotearoa. 

Ngā kohikohinga ā-Tuihono: www.aucklandmuseum.com/discover/collections/record/850117

Ngā taonga e hono ana

The image shows a group of men standing in front of a building with windows, surrounded by grass and hills in the background, with a clear sky above.

[Albert Military Barracks and 58th regiment Parade]

Ngā kohikohinga ā-Tuihono: https://www.aucklandmuseum.com/discover/collections/record/1098021

Hononga tāpiri

Harris, T. (2017, October 27). Nation changers. Auckland War Memorial Museum - Tāmaki Paenga Hira. Retrieved from https://www.aucklandmuseum.com/discover/stories/blog/2017/nation-changers

He Tohu. (2018, June 27). Interview with Leah Bell [Video with transcript]. National Library of New Zealand. Retrieved from https://natlib.govt.nz/he-tohu/korero/interview-with-leah-bell

Keenan, D. (2012, June 20). New Zealand Wars - Long-term impact. Te Ara - The Encyclopedia of New Zealand. Retrieved from http://www.TeAra.govt.nz/en/photograph/47765/he-ra-maumahara-a-day-of-remembering

O'Malley, V. (2019, May 19). What caused the New Zealand Wars? E-Tangata. Retrieved from https://e-tangata.co.nz/history/what-caused-the-new-zealand-wars/

O'Malley, V. (2019). The New Zealand Wars | Ngā Pakanga o Aotearoa. Bridget Williams Books. https://nzhistorycollection.bwb.co.nz/collection-books/9781988587011 

Radio New Zealand. (n.d.). The NZ Wars Collection. Retrieved from https://www.rnz.co.nz/nzwars

Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand, Services to Schools Staff. (n.d.). Images relating to the New Zealand Wars. Digital New Zealand. Retrieved from https://digitalnz.org/stories/5d24041bfb002c625d9dc3f2

Te Puni Kōkiri. (2017, July 10). The impact of wars and conflicts in Aotearoa – New Zealand [Video]. YouTube. Retrieved from https://www.youtube.com/watch?v=0q_3kU5aRhk

He āpitihanga pānuitanga

Belich, J. (2015). The New Zealand Wars and the Victorian interpretation of racial conflict (illustrated, reprint). Auckland University Press.